Program Biblija ver 5.0 nudi sedam glavnih izbornih ponuda:
Klik [1] na početnu “Biblija 5” izbornu ponudu, vraćamo se na početni zaslon, a druge ponude otvaraju mogućnosti za koje su načinjene.
Na početnom zaslonu ispisuje se trenutačni datum i prikazuju misna čitanja i časoslov za taj dan. Informacija uključuje sve relevantne liturgijske značajke tog dana (razdoblje, psaltir, pripjevni psalam, svetačka i minsa čitanja i sl.)
Ispisuju se misna čitanja i link na svetačka, ako se tog dana slavi neki svetac ili svetica. Časoslov takodjer ima posebne linkove na jutarnju i večernju molitvu ili svetačku tog dana
Molitva časoslova javna je molitva Crkve. Klikom se otvara “Časoslov za puk Božji”, izdanje HILP, Zadar.
Pretraživanje biblijskog teksta po riječima klasičan je posao koji biblijski program treba obaviti. U ovom programu moguće je traženje provesti nad opsegom zadanih knjiga ili od prve do zadnje.
Pri zadavanju teksta koji se traži moguće je postaviti više različitih pretraga kako je prikazano slikom.
Rezultati pretraživanja ispisuju se u nizu, a klikom na svaki od njih dolazi se do traženog mjesta u tekstu u kojem je niz pronadjen.
S kalendarom možemo dohvaćati misna i svetačka čitanja i časoslov kroz svaki dan liturgijske godine.
Dohvaćanje biblijskog teksta preko biblijskih naslova omogućuje promatranje stabla biblijskog teksta, te pristup tekstu preko biblijskih naslova, ali ne preko biblijskih kratica. Program razlikuje tri razine naslova. Ispis cijelog stabla naslova postiže se klikom na ‘Kreni’ glavne naslovnice.
Motritelj omogućujuje pristup biblijskom tekstu preko biblijskih naslova (i podnaslova). Drugi način pristupa biblijskom tekstu je preko izbornih ponuda “Stari Zavjet” i “Novi Zavjet”. Kod njih se ulazi u biblijske knjige. Preko padajućih izbornih ponuda može se doći u bilo koju od 73 biblijske knjige. Izborne ponude hijerarhijski su složene, pa zorno pokazuju biblijsku strukturu.
ladačlsdkčlaskdčlaskdčlkdčlkdčl dhjkasdhjkashdkjashdkjhdkhdkhdkashk
ladačlsdkčlaskdčlaskdčlkdčlkdčl dhjkasdhjkashdkjashdkjhdkhdkhdkashk
ladačlsdkčlaskdčlaskdčlkdčlkdčl dhjkasdhjkashdkjashdkjhdkhdkhdkashk
ladačlsdkčlaskdčlaskdčlkdčlkdčl dhjkasdhjkashdkjashdkjhdkhdkhdkashk
ladačlsdkčlaskdčlaskdčlkdčlkdčl dhjkasdhjkashdkjashdkjhdkhdkhdkashk
ladačlsdkčlaskdčlaskdčlkdčlkdčl dhjkasdhjkashdkjashdkjhdkhdkhdkashk
ladačlsdkčlaskdčlaskdčlkdčlkdčl dhjkasdhjkashdkjashdkjhdkhdkhdkashk
Temeljna značajka motritelja je izdvajanje biblijskog teksta na temelju biblijskih kratica. Biblijske kratice moguće je skupljati u skupine (teme), a preko glavnog i privremenog popisa izmjenjivati i dopunjavati popise. Iz (selektiranog) popisa biblijskih kratica moguće je dobiti (izdvojiti) biblijskih tekst.
Poznato je da je čitava Biblija zbirka od 73 knjige podijeljene u Novi i Stari zavjet.
Svaka knjiga podijeljena je na manje cjeline: glave, a svaka glava na još manje jedinice zvane biblijskim redcima.
Da bi se lakše zapisivala pozicija nekog određenog teksta u Bibliji pomažu nam Biblijske kratice koje imaju osnovnu sintaksu:
| Kratica | Značenje |
|---|---|
| K g, r | gdje je K kratica knjige, g broj glave, a r broj retka |
Kratica knjige je niz od 2-4 znakova koji je karakterističan za svaku knjigu u Bibliji. Najčešće su to prva slova punog naziva knjige.
Primjer kako se navode mjesta iz biblijskih knjiga uzet je iz Rječnika Biblijske Teologije, KS Zagreb, 1980.
| Kratica | Značenje |
|---|---|
| 1Kor |
|
| 1Kor 2,7-10 |
|
| 1Kor 2,7-3,4 |
|
| 1Kor 2,7.15 |
|
| 1Kor 2,7; 4,6 |
|
Važno: Zbog programa brojevi ispred nekih kratica (kr, sam, ljet, pt, iv...) pišu se zajedno. Primjeri: 1kr, 1sam, 2sam, 3ljet, 3pt
Program dopušta mnoge kombinacije. Evo nekoliko primjera:
| Kratica | Značenje |
|---|---|
| K | Čitava knjiga K |
| K g | Čitavu glavu u knjizi K |
| K g’ - g” | Sve glave od g’ do g” glave K (uključivo) |
| K’ - K” | Sve knjige od K’ do K” |
| K’ g’ - K” g” | Sve glave od K’g’ do K”g” |
| K’ g’ - K” g”,r” | Sve glave od K’g’ do redka K”g”,r” |
| K’ g’,r’ - K” g” | Slična kao prethodno |
| K’ g’,r’ - K” g”,r” | Od redka r’ glave g’u knjizi K’ do K” g”,r” |
TEME
Kao što im ime govori TEME su skupine biblijskih kratica koje tematski dodiruju ili rasvjetljuju jedan ili više pomova (kategorija). Izborom teme pojavljuje se popis kratica. Klikom na kraticu otvara se biblijski tekst s pozicioniranjem kursora na početnom redku kratice. Teme se obrađuju (upisuju ili mijenjaju) u Postavkama.
S instalacijom Biblije ver. 4.0 dolazi osam tema s pripadnim biblijskim kraticama:
Unešena je tema glagola BITI s kategorijama: PROLAZAN, OSAMLJEN, ODVAŽAN, PRIJATELJ, DIJETE, SVJETLOST, KRIV, UKORIJENJEN
Na sličan način pod kategorijom SVJETLOST spremljene su ove kratice:
| SVJETLOST |
|---|
| Iz 60,1-6 |
| Mt 5,14-16 |
| Iz 58,6-10 |
| 1Iv 1,5-7 |
| Ps 18,29-45 |
| Ef 5,8-14 |
| Iv 12,35-36 |
Čitatelju se preporučuje knjiga ‘365 x BIBLIJA’ u izdanju KS-a, Zagreb 1994. za puno novih tema: ŽIVJETI, LJUBITI, BLAGOSLIVLJATI, OPROSTITI, PATITI, PLAKATI,MOLITI, OPOMINJATI,ŠUTJETI, TJEŠITI, ZAHVALJIVATI, VJEROVATI, s različitim korisnim kategorijama. Tako na primjer, IMATI ima kategorije: SRCA (imati srca), VREMENA (imati vremena), SNAGE, DOMOVINU.
Korisnik se potiče da na sličan način stvara nove teme i kategorije i razmjenjuje ih s drugim korisnicima.
NAJDRAŽA (mjesta) se brine za jednostavan pristup omiljenim biblijskim mjestima, preko biblijskih kratica koje se mogu uređivati (dodavati, brisati i mijenjati).
POSTAVKE služe za postavljanje osnovnih parametara programa:
§ teme – grupiranje biblijskih kratica po temama
§ izgled teksta – veličine i boje biblijskog teksta
§ pozdravne poruke – poruke korisniku koje se pojavlju na početku rada
§ opće postavke – za postavljanje teksta u izbornicima i otvaranje datoteka
§ kategorije – za proširenje programa novim sadržajima
§ izdvajanje –formatiranje izdvojenog teksta
POMOĆ
služi za informaciju o Božjoj riječi koju korisnik čita (O Bibliji), kako je tehnički dohvaća i obrađuje (O programu), te kome se obratiti ako se jave poteškoće (O nama). Tu je i video pomoć za svaku izbornu ponudu.
Fusnote
| [1] | Kliknuti |
S obzirom da se današnji rad s računalom naslanja na upotrebu miša, elektroničke naprave za pozicioniranje kursora, oznake na zaslonu računala, uvedeni su pojmovi koji najbliže odgovaraju radu s takvom napravom. Miš ima dvije tipkice (ili više njih) koje pritiskom daju (obično i čujno) klik (engl. click-click). Stoga je uobičajeno (u kompjutorskom žargonu) pritisak na tipku miša zvati klik, a operaciju klikanje. Kliknuti dakle znači, pritisnuti tipku miša (u našem slučaju to je najčešće lijeva tipka miša, ako se drugačije ne naglasi). Obično je klik povezan s nekom radnom operacijom, događanjem, pa se i drugo značenje glagola ‘kliknuti’ može djelomično ostvariti.